Sportska rekreacija osoba sa invaliditetom

Funkcije sportske rekreacije su mnogobrojne i raznovrsne, a određuje ih niz različitih faktora. Kako je rekreacija slobodna ljudska djelatnost u kojoj se sadržaj rada podređuje željama samih učesnika, tako i funkcija sportske rekreacije mnogo zavisi od potreba i interesa ljudi koji se njome bave. Najčešće potrebe ljudi u sportskoj rekreaciji su potrebe za kretanjem, popravljanjem zdravstvenog statusa, potrebe za zabavom, razanodom, opuštanjem. Posljedično su funkcije sportske rekreacije povezane sa načinom života pojedinca i šire društvene zajednice. Ekonomski razvoj društva donosi promjene u psiho-socijalnom, fizičkom, materijalnom i zdravstvenom statusu pojedinca. Nivo obrazovanja, vrsta radnog mjesta, kronološka dob i materijalne mogućnosti su samo neki od faktora koji usmjeravaju ljude u različite sportsko-rekreativne sadržaje. Dakle različite potrebe i mogućnosti ljudi za sportsko-rekrativnim vježbanjem određuju funkciju ili svrhu koja se njome postiže.

Sportska rekreacija kao društvena pojava utječe na razvoj mnogih socioloških i psiholoških aspekata ličnosti. Sportsko rekreativni sadržaji potiču razvoj međuljudskih odnosa, kolegijalnost, poštivanje tuđeg mišljenja, rad u zajednici itd. Pored toga sportska rekreacija utječe i na ostvarivanje integracije, socijalizacije, očuvanja psihičke ravnoteže, zabave, razonode, opuštanja i dr.

Zdravstvena funkcija, kao što joj i ime kaže ima cilj zadržavanje i popravljanje zdravlja čovjeka. Poznato je da se od davnina fizička vježba koristila za prevenciju ili rehabilitaciju bolesti. U današnje vrijeme isčeznule su navike ljudi za vježbanjem, a i način aktivnog života i rada se sveo na minimum. Sve je to prouzrokovalo opadanje funkcija organa i organskih sistema i dovelo do novih bolesti ne-kretanja. Potrebno je ponovno popularizirati vježbanje i istaknuti njegovu važnost za zdravlje svakog pojedinca.

Važnost vježbanja za zdravlje za svakog pojedinca

Osobe sa invaliditetom, a posebno one stečenog invaliditeta imaju velike probleme pri prilagođavanju života i rada u općem okruženju. Nije rijedak slučaj da osobe sa invaliditetom nakon nesretnog događaja, koji je doveo do oštećenja organizma, nemaju mogućnosti baviti se sportom i rekreacijom. Stresni događaj stvara promjene u načinu života i samopoimanja, te zahtijeva veliko fizičko i psihičko prilagođavanje same osobe te njegove uže i šire okoline. Kako su simptomi stečenog invaliditeta mnogo proučavani sa psihološke točke gledišta, rađena su mnoga istraživanja pozitivnih faktora na stabilnost karaktera. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su sport i sportska rekreacija jedan od najučinkovitijih faktora prilagođavanja ovih osoba društvu, društvenim promjenama, egzistencijalnim problemima i sl. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da sportska rekreacija prevenira i pozitivno djeluje na mnoge psihičke i fizičke simptome i bolesti, poput depresije, anksioznosti, društvene otuđenost, motoričkih sposobnosti i ovisnost o drugoj osobi. Teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline.

Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine (International Classification of Functioning, Disability and Health – ICF), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju.

Omogućiti rekreativne programe svima

Diskriminacija na osnovi invaliditeta označava svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovi invaliditeta koje ima svrhu ili učinak sprečavanja ili poništavanja priznavanja, korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području, na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ovim tekstom želimo istaknuti važnost podizanja razine svijesti u svim segmentima društva, uključujući i razinu obitelji, u svezi s osobama s invaliditetom, kao i promicanja poštivanja njihovih prava i dostojanstva, borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom na svim područjima života; promicanje svijesti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom.

Sportska rekreacija odnosno, sustavno bavljenje tjelesnim vježbanjem osoba s invaliditetom je u iznimno lošem stanju, a uzroci tome su mnogobrojni. Iako su rekreativni programi za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj rijetkost, potrebno je dodatno omogućiti osobobama sa invaliditetom da aktivno sudjeluju u rekreativnim programima vježbanja uz dodatne programe rehabilitacije koju imaju preko zdravstvenog osiguranja. Osobe s invaliditetom  imaju iste potrebe za kretanjem kao i svi. Osobe s invaliditetom imaju potrebu za bavljenjem trajnom i primjerenom tjelesnom aktivnošću. Uključivanje osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti je pretpostavka za njihovu što bolju prilagodbu na novonastale uvjete života. Zdravlje ponekad ne možemo izabrati, ali možemo zdrav način života.